Premijer Kurti je učestvovao u obeležavanju Međunarodnog dana romskog jezika
Priština, 5. novembar 2026. / Prizren, 4. novembar 2026.
Uoči 5. novembra, premijer Republike Kosovo Albin Kurti učestvovao je sinoć u Prizrenu, zajedno sa institucionalnim predstavnicima i pripadnicima romske zajednice, u obilježavanju Međunarodnog dana romskog jezika.
U uvodnom izlaganju, premijer Kurti je naglasio da romski jezik nije samo pitanje pravnih normi i prava, već uzrok, otpor i stalan čin postojanja.
„Kosovo ima potencijal i odgovornost da, kroz svoju kulturnu raznolikost, dokaže da suživot nije samo prisustvo različitih zajednica u istom prostoru, već i međusobno prepoznavanje, poštovanje i promovisanje njihove baštine. Romska zajednica u Prizrenu, suočena s pritiskom asimilacije kroz generacije, stvorila je važna kulturna žarišta, temeljena na jasnom cilju očuvanja romskog jezika, kulture i identiteta“, rekao je on.
Premijer Kurti je govorio o čitavom nizu akcija i politika podrške romskoj zajednici, uključujući stipendije za studente kao priliku za akademsko osnaživanje.
„U Ministarstvu prosvjete i nauke intenzivno se radi na uključivanju istorije, kulture i tradicije romske zajednice u školske udžbenike preduniverzitetskog obrazovanja, kao i na revidiranju kurikuluma za izbornu nastavu romskog jezika i izdavanju novih udžbenika na ovom jeziku“, naglasio je premijer.
Cijeli govor premijera Kurtija:
Poštovani predsjedniče Ujedinjene romske partije Kosova i poslanik Skupštine Republike, g. Albert Kinolli,
Poštovana potpredsjednice Skupštine Republike, gospođo Emilija Rexhepi,
Poštovani Sejnur Veshall, zamjeniče ministra kulture, omladine i sporta,
Poštovani poslanici Skupštine Republike: Fridon Lala, Artan Asllani, Bahrim Shabani i Fatma Thaçi,
Poštovani prisutni, Dame i gospodo, Braćo i sestre,
U temelju svake demokratije leži moralni princip.
Čovjek i zajednica ne mogu se svesti na brojke. Prava nisu privilegije ili favorizovanja koja moramo tražiti, već su to prava koja nam pripadaju i sljeduju nas. Ova ideja nije nova, niti je ja izmišljam, već potiče još iz IV vijeka prije nove ere. Faleas iz Halkedona tretirao je pitanja nejednakosti i socijalne pravde. Ovo dokazuje da su jednakost i socijalna pravda bile među temeljnim pitanjima političke misli još od antike.
Jezik je jedan od temelja ove jednakosti.
Romski jezik nije samo pitanje pravnih normi i prava garantovanih na papiru. On je uzrok, otpor i stalan čin postojanja. Jer svaki jezik koji se bori da preživi pred licem zaborava, marginalizacije i tišine, pretvara se u oblik kolektivnog otpora. Zaštita romskog jezika je zahtjev za institucionalnim priznavanjem, naravno, ali je i zahtjev za dostojanstvom, identitetom i pravom da se bude dio istorije bez odricanja od samoga sebe.
Kosovo ima potencijal i odgovornost da, kroz svoju kulturnu raznolikost, dokaže da suživot nije samo prisustvo različitih zajednica u istom prostoru, već i međusobno prepoznavanje, poštovanje i promovisanje njihove baštine. Romska zajednica u Prizrenu, suočena s pritiskom asimilacije kroz generacije, stvorila je važna kulturna žarišta, temeljena na jasnom cilju očuvanja romskog jezika, kulture i identiteta.
Ovi napori nisu samo kulturne aktivnosti. Oni su oblici svijesti i istorijskog kontinuiteta. Jer kulturni pokreti imaju i političku dimenziju kada štite identitet, artikulišu cilj i grade trajnu vezu između ljubavi prema naslijeđu i snage da se ono odbrani.
Ista ljubav i istrajnost omogućile su starim romskim pjesmama da prežive kroz generacije. Čak i u periodima kada su pristup obrazovanju i mogućnosti čitanja i pisanja bili ograničeni, ove pjesme su se prenosile usmenim putem, s koljena na koljeno. Kroz ovo usmeno naslijeđe, romska zajednica je sačuvala ne samo melodije i riječi, već i svoje sjećanje, iskustva i svjetonazor.
U ovom kontekstu, slučaj britanske antropologinje Amlie Abercrombie podsjeća nas na bogatstvo kulture koje nosi naša zemlja, Kosovo.
Zamislite to na trenutak. Britanska antropologinja dolazi u Prizren, boravi ovdje kako bi proučavala romsku zajednicu, uči romski jezik i istražuje veze između jezika, identiteta, istorije i društvenih odnosa. Zatim ovo iskustvo pretvara u akademsko djelo koje iskustvo romske zajednice s Kosova vodi u međunarodni prostor znanja.
Tokom svog boravka u Prizrenu, od septembra 2013. do marta 2015. godine, Abercrombie je sprovela etnografska istraživanja o romskoj zajednici u Terzimahali i djelovanju nevladine organizacije „Durmish Aslano“. Njeno istraživanje krunisano je knjigom Mixing and Unmixing Languages. Romani Multilingualism in Kosovo, u izdanju Routledge-a 2021. godine. Ovo je značajan primjer vrijednosti koju Kosovo ima kao prostor proučavanja, sjećanja i kulturnog naslijeđa. Prizren nije samo mjesto gdje je ova istorija živjela, već i mjesto odakle se ona može razumjeti i podijeliti sa cijelim svijetom.
Romima vidimo kao sastavni dio našeg zajedničkog identiteta i kao živi dokaz dubokog multikulturalizma koji je oblikovao naše društvo vjekovima. Romski jezik i romski identitet se čuvaju, jer se čuvaju sjećanje, tradicija, način razmišljanja i duhovno naslijeđe jednog naroda.
Poštovani prisutni,
U ovom govoru želim naglasiti da očuvanje romskog jezika ne može ostati samo deklarativna posvećenost, ono zahtijeva konkretne akcije, institucionalnu odgovornost i stalnu saradnju.
S tim u vezi, želim sa vama podijeliti pet konkretnih obaveza:
U Ministarstvu prosvjete i nauke intenzivno se radi na uključivanju istorije, kulture i tradicije romske zajednice u školske udžbenike preduniverzitetskog obrazovanja, kao i na revidiranju kurikuluma za izbornu nastavu romskog jezika i izdavanju novih udžbenika na ovom jeziku.
U Ministarstvu kulture i turizma obrađuje se dokumentacija za uključivanje tradicionalnih romskih pjesama i igara u okvire zaštite duhovnog kulturnog naslijeđa, na zahtjev NVO „Durmish Aslano“. Ovo će biti važan korak ka institucionalnom priznavanju i zaštiti naslijeđa koje je preživjelo vjekovima.
U okviru Kabineta premijera, težimo da konsolidujemo podršku aktivnostima koje doprinose zaštiti i razvoju romskog jezika. U tom kontekstu, romski mediji moraju imati neophodnu institucionalnu podršku, jer oni nisu samo sredstva informisanja, već i ključni prostori za očuvanje i razvoj jezika.
U pogledu obrazovne podrške, nastavlja se dodjela stipendija studentima iz redova romske, aškalijske i egipćanske zajednice, kao prilika za njihovo akademsko i profesionalno osnaživanje.
U međunarodnoj dimenziji, po prvi put u okviru ove Vlade, zatražena je posebna posvećenost zamjenika ministra Sejnura Veshalla za razvijanje dijaloga, saradnje i izgradnju romske diplomatije sa romskim organizacijama i predstavnicima u Evropi. Posjeta Berlinu i potvrda saradnje sa ERIAC-om (Evropski institut za romsku umjetnost i kulturu) predstavljaju konkretan korak u ovom pravcu.
Dragi prijatelji,
Na kraju želim da sa vama podijelim nekoliko stihova iz pjesme „Most“ (Ura), koji na neki način sumiraju ono što sam želio prenijeti ovim govorom, jer poput mosta, koji ne služi samo da poveže dvije obale rijeke, već i da ponudi cijele svjetove, da prenese sjećanje i savlada udaljenosti. A vi znate da je naša Vlada, vaša Vlada, vlada mostova. Da. Onih koje smo izgradili u Mitrovici i širir, ali i duhovnih, kulturnih, obrazovnih, ekonomskih, trgovinskih mostova i tako dalje. Pročitaću samo dva reda ove pjesme, koji možda govore više i od mog govora:
"Ti si moj most,Od balkona mjeseca do prozora sunca“. — Sejnur Veshall.
Bahtalo Romalen! Srećno!